U fokusu

Monday, 05. 07.
19:45
Bundek

etimologija

fókus

lat. focus: ognjište, žarište

fokus oka, fokus misli, u fokusu na svoje ciljeve i snove

Fokus (žarište, žiža) je točka u optičkom sustavu u kojem zrake konvergiraju ili divergiraju. Fokus je također i razlikovanje i jasnoća kojima neki optički sustav daje sliku. U matematici fokusi su istaknute točke neke krivulje, kao što je elipsa, a u medicini je žarište upalnog procesa. U običnom govoru fokus je središte interesa ili neke aktivnosti.

Definicije:

- fiz. točka u optičkom sustavu u koju zrake konvergiraju ili divergiraju; žarište

- fiz., usp. fokalna dužina

- razlikovanje ili jasnoća kojom neki optički sustav daje sliku

- mat. točka F u ravnini konike koja ima svojstvo da omjer udaljenosti bilo koje točke konike od F i od zadanog pravca (direktrise) ima konstantnu vrijednost (ekscentricitet); žarište

- pat. žarište upalnog procesa

- pren. centar, središte (interesa, aktivnosti i sl.)

kontekst

Izložbom U fokusu Festival tolerancije nastavlja praksu samostalne produkcije izložbi koje tematiziraju pitanje izbjeglica i azilanata u hrvatskom društvu. Festival je još 2015. godine po prvi put problematizirao ovo pitanje koje iz godine u godinu postaje sve veće i nerješivije. Produkcijom izložbi Oni / They (fotografi Herceg, Milin, Opalić i Posavec) i ReD (dizajneri Iva Babaja, Bruketa&Žinić&Grey, Dejan Dragosavac Ruta, Ana Kunej i Šesnić&Turković) Festival je ponudio uvid u opće ali i vrlo osobne činjenice izbjegličkih sudbina i života.

Suprotstavljajući se sveprisutnoj stereotipnoj naraciji o izbjeglicama, ove godine interes se usmjerava na spajanje znanosti i umjetnosti koristeći ilustracije s jedne strane te inovativni znanstveni rad 2D holograma s druge.

sadržaj

Dokumentirajući stvarna putovanja, predstavljajući traumatična sjećanja, pa čak i prevodeći složena istraživanja u sekvencijalne slike, „izbjeglički“ stripovi postali su snažno oruđe za osvjetljavanje pojedinačnih života zasjenjenih globalnom krizom, ali i pričama koje su nastale iz bježanja u nepoznato sve do pronalaska nade i novog života. Niz je takvih uspješnih svjetskih izdanja kroz koje se počelo pričati pojedinačne priče o izbjeglicama i azilantima. Zastrašujuća statistika govori da je trenutno 65 milijuna ljudi zahvaćenih globalnom izbjegličkom krizom.

Kao odgovor na kontinuirano medijsko izvještavanje o graničnim prijelazima i izbjeglicama UNHCR Hrvatska i druge nevladine organizacije istražuju osobna putovanja, bilježe iskustva zatočenja i pomažu pokušaje stvaranja novih života u izbjeglicama prilično stranim zemljama.

Stripovi i ilustracije imaju mogućnost vizualiziranja situacija i stanja nedostupna fotografijama ili snimkama a njihov spoj sa znanstvenom inovacijom 2D holograma čini izvrstan alat za prikazivanje trodimenzionalne snage misli i značenja kod marginaliziranih skupina kao što su izbjeglice.

U fokusu će se okrenuti pozitivnim pričama, sretnim završecima izbjeglica koje su u Hrvatskoj pronašle spas a fizička plošnost stripovskog crteža ili ilustracije produbit će se skrivenim porukama, mislima i strahovima koji će biti utkani u svaku priču putem 2D holograma dr. sc. Vladimira Cviljušca.

izvedba

Ilustracije i pojedinačne stripovske table biti će otisnute na prozirnu plastičnu foliju u koju će se posebnom (i nedavno patentiranom!) tehnikom tiska umetnuti skriveni sadržaj u vidu pojedine misli, straha, frustracije, iskrenog stanja. Pojednostavljeno: stripovi i ilustracije će prikazivati ono manifestno a hologramski dio ono latentno što čini prikaz stvarnog stanja izbjegličkih sudbina.

autori

Helena Klakočar (Tuzla, 1958.) je hrvatska akademska slikarica i crtačica stripova, poznata po svojim autobiografskim, društvenim i političkim opažanjima.

Rođena je u Tuzli u Bosni i Hercegovini, u hrvatskoj obitelji. Kada je imala sedam godina njezina se obitelj preselila u Maribor, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studirala je na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, te je postala uspješna kao autorica stripova, dizajnerica plakata i na radu s animiranim filmovima. Radila je kao umjetnički organizator u Zagrebu.

Dobila je stipendiju zaklade Fonds BKVB iz Amsterdama, a kasnije i od Centra de la livre u Parizu, te je nastavila s umjetničkim izražavanjem. Godine 1992. preselila se sa suprugom i djetetom u Nizozemsku, gdje je nastavila svoj dnevnik na temu imigrantskog života u Nizozemskoj "Friesland (Nemirno more 2)". Živi na relaciji Zagreb-Amsterdam-Pula. Na najvećem europskom festivalu stripa u Angoulêmeu, za strip “Nemirno more” koji je prvo izašao na francuskom, dobila je 2000. nagradu Alph-Art za najbolji strip stranog autora te France Info 2000., što je, uz Grand prix za “Tupka” Nedjeljka Dragića na festivalu u Montrealu 1971. najvažnije priznanje koje je ikad dobio neki od hrvatskih strip autora.

Tisja Kljaković Braić (Split, 1979.). Završila je Školu likovnih umjetnosti – smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Gorkog Žuvele. Svoja djela izlagala je na tridesetak skupnih izložbi te četrdeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Autorica je hit-knjiga U malu je uša đava i Oni. Živi i radi u Splitu.

Milan Trenc (Zagreb, 1962.) hrvatski je ilustrator, crtač stripova, filmski redatelj, novelist.

Po njegovoj slikovnici "Noć u muzeju", snimljen je istoimeni američki film.

Studirao filmsku režiju i grafiku na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Za vrijeme studija počeo je objavljivati stripove i raditi u Zagreb-Filmu. Bio je glavni ilustrator u magazinu Start od 1985. do 1991. Dok je još bio u Startu sudjelovao je na londonskom filmskom festivalu 1990. Objavljivao je stripove i ilustrirao naslovnice u mnogim domaćim i stranim publikacijama.

Preselio se u New York 1991. Objavio je preko tisuću ilustracija i naslovnica u glavnim američkim novinama i časopisima poput "The New York Times", "Time", "The Wall Street Journal", "New Yorker", "Fortune". Dobio je nagradu za svoje ilustracije u "The New York Timesu". Napisao je i ilustrirao slikovnicu za djecu "Noć u muzeju" 1993. Prema slikovnici nastao je istoimeni američki film "Noć u muzeju" redatelja Shawna Levya koji je u u siječnju 2007. bio najgledaniji film u američkim kinima.

Trenc je predavač na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti od 2004. Bio je član žirija Animafesta u Zagrebu.

citat za kraj

"Ljudi misle da je prelazak granice najteži dio, ali najgore je pronaći način preživljavanja nakon što stignete."

Organizator

Udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb

Koncept

Hrvoje Pukšec i Nataša Popović

Stručna suradnica

Katarina Juras

Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom i u suradnji s UNHCR-om Hrvatska.